Kod nas se počelo intenzivno ulagati u digitalnu transformaciju tek prije nekoliko godina. Digitalnu transformaciju možemo promatrati kroz dva segmenta – Evoluciju ili “Digital performance management“, što označava kontinuirano unaprjeđivanje poslovanja i Revoluciju ili “Disruption management“, što znači reakciju digitalne transformacije izazvanu nekakvom tehnološkom revolucijom. O evoluciji i revoluciji digitalne transformacije razgovarali smo s vodećim stručnjakom na tom polju Zlatkom Šimuncem, vlasnikom CADCAM Grupe, vodećeg distributera usluga i programskih rješenja za razvoj proizvoda, optimizaciju proizvodnje i praćenje životnog ciklusa proizvoda u Hrvatskoj, a koja posluje u pet zemalja regije i na tržištu je već punih 30 godina.
Kako biste jednostavno pojasnili evoluciju i revoluciju digitalne transformacije?
Historijski gledano, svaka industrijska revolucija ima neku novu tehnologiju koja donosi promjenu na tržištu, od parne mašine, električnog motora ili automatizacije pa sve do danas, do pojave digitalnog doba. Nevjerovatno brzim napretkom tehnologije, računari su postali jeftini i pristupačni svima, te je stvorena mogućnost da se svi podaci mogu obrađivati digitalno. To nam donosi izuzetne prednosti u poslovanju, računari odrađuju rutinske poslove, rade simulacije ponašanja proizvoda dok proizvod još nije gotov, kontroliraju procese, optimiziraju proizvodnju, a inžinjeri imaju više vremena posvetiti se inovacijama u osmišljanju novih proizvoda.
Na taj način se, s jedne strane osigurava da cijeli proces razvoja i proizvodnje proizvoda kontrolira računar i vodi brigu o sljedivosti cijelog procesa, a s druge strane svi sudionici u procesu stvaranja i proizvodnje proizvoda, ne gube vrijeme na dosadne rutinske poslove nego su usredotočeni isključivo na svoj primarni posao. Uvođenjem takvih tehnologija skraćuje se vrijeme izrade proizvoda, stvaraju se značajne uštede, povećava se kvaliteta proizvoda i kao najvažnije, postaje se konkurentniji na tržištu i osigurava se napredak i opstanak na globalnom tržištu.
Evolucija se svodi na to da se u poslovanju uvode postupne promjene, tako da se postojeći resursi iskoriste na najbolji način. To je dugotrajan proces, zahtjeva puno ljudskih resursa i na kraju ispada najduži i najskuplji, te često završava problemima u poslovanju. Danas je najjeftiniji resurs digitalna tehnologija, ali je treba na adekvatan način primijeniti i svakom poduzeću prilagoditi, te optimizirati postojeće procese da se dobije optimalno odnosno najbolje rješenje. Danas se uveliko promijenila brzina inovacija.
Pokretanjem promjene na tržištu, ne treba vam ni veliki kapital, ni skupe mašine, već laptop i kvalitetna, kreativna ekipa. Sa samo ta dva elementa moguće je za vrlo kratko vrijeme donijeti dodatnu vrijednost kompaniji, doslovno preteći konkurenciju, te ozbiljno ugroziti poslovanje svih konkurenata. U tom se slučaju više ne radi o kontinuiranom razvoju poslovanja, nego o kvantitativnom iskoraku kojim se novim tehnologijama ostvaruje prednost na tržištu.
Iako je industrija jako konzervativna u primjeni novih tehnologija, moramo biti svjesni činjenice, da oni koji odmah krenu s digitalnom transformacijom osvajaju nova tržišta i dobiju ključnu prednost prema onima koji nisu u to krenuli. U praksi postoje brojni primjeri velikih tvrtki koje nisu prepoznale važnost digitalizacije, kao na primjer Kodak, te danas više ne postoje.
Postoje li preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni da se digitalna transformacija dogodi?
Digitalna transformacija prije svega znači četiri stvari:
- Nova tehnologija koja daje novu snagu organizaciji, što tradicionalne kompanije ne posjeduju
- Nove korisnike koje zanima nova usluga i novi proizvodi
- Novo ponašanje postojećih korisnika koje se obično previdi, jer se razlikuju od novih korisnika
- Novi biznis model poslovanja
Najvažniji preduslov je da rukovodstvo kompanije prepozna važnost digitalne transformacije, te da svoju viziju i misiju usmjeri u tom pravcu. Drugo je da se ta vizija i misija prenese na voditelje pojedinih odjela koji razumiju prednosti koje donosi digitalna transformacija i da se onda to sistemski prenese na sve zaposlenike. Poraznu činjenicu s kojom se susrećemo kod brojnim naših korisnika je da ne razumiju o čemu pričamo kad govorimo o digitalnoj transformaciji i tek nakon drugog ili trećeg sastanka počinju shvaćati vrijednosti i prednosti.
Stoga, smo i mi unutar naše CADCAM Grupe kreirali centar ekspertnog znanja, gdje se stalno unapređuju procesi na istoj platformi koju primjenjujemo kod naših korisnika. Osim toga radimo i takozvani BVA (Business Value Assessment) – procjenu poslovnih vrijednosti. Zajedno s korisnicima prolazimo njihove procese i svakodnevne izazove u radu, te im u izvještaju pokazujemo u kojim segmentima im digitalna transformacija može pomoći, koje su koristi i kada će se investicija vratiti tzv. ROI ( Return of Investment ). Tu je iznimno važno snimiti sadašnje stanje i definirati gdje kompanija želi biti za 5 godina te koji će se parametri promatrati da se vide dosezi i postignuća implementacije digitalne transformacije na mjerljiv način.
Koji su uspješni primjeri digitalne transformacije kod nas i u regiji
Intenzivno ulaganje u digitalnu transformaciju, kod nas je počelo tek prije nekoliko godina. No, vrlo zanimljivo, sada za vrijeme pandemije COVID 19 i nakon Lockdowna drastično je porastao interes naših preduzeća za digitalnu transformaciju. Naši zaspolenici, svakodnevno otvaraju nove projekte i savjetuju kompanije u regiji, u kojem smjeru trebaju ići.
Uspješan primjer liderstva u digitalnoj transformaciji je Mate Rimac i kompanija Rimac Automobili. Njegov uspjeh je vezan za spoznaju da jedino ulaganjem u nove digitalne tehnologije može napraviti iskorak na svjetskom tržištu. Svjedoci smo velikog rasta i tehnološkog buma koji su Rimac Automobili napravili i trenutno je jedna od najbolje tehnološki opremljenih kompanija u Hrvatskoj.
Kao drugi primjer, naveli bi kompaniju AD Plastik, koji su se profilirali za svjetskog, TIER 1 – prvog dobavljač u automobilskoj industriji i proizvode između ostalog i 198 dijelova za SMART i Renault Twingo automobile, koji se mogu vidjeti svaki dan na našim ulicama.
Treći zanimljiv primjer imamo u neposrednom okruženju – Pipistrelov projekt eVTOL slovenski leteći Cargo taksiji. Ova električna, vertikalna vozila za polijetanje i slijetanje (eVTOL) razlikuju se od helikoptera po tome što su znatno tiša, sigurnija, pristupačnija i ekološki prihvatljivija, te potpuno autonomna.
Jedan od zadnjih uspješno definiranih rješenja je digitalna transformacija procesa dizajna i pripreme proizvodnje generatora za kompaniju Končar GiM. Rukovodstvo kompanije prepoznalo je prednosti digitalne transformacije i postavili su velike ciljeve, višestruko ubrzati dizajn preko 100%, te uštediti u pripremi proizvodnje za 50% . POC ( Proof of concept) je već uspješno napravljen i upravo se radi implementacija sistema i edukacija ključnih korisnika.
To su samo neki primjeri uspješnih primjena digitalne transformacije, a radi se o našim cijenjenim korisnicima koji rade s tehnologijom koju smo im predložili i zajedno s njima uspješno implementirali.
Je li digitalna transformacija garancija uspjeha neke kompanije ili proizvoda?
Postoje teoretičari koji tvrde da je brzina primjene digitalne transformacije presudna i složio bi se s time, ali za put do tog uspjeha potrebni su sljedeći koraci:
- Prvo, digitalna transformacije mora biti strateška odluka kompanije
- Zatim je potrebno osnovati kreativan tim koji će implementirati i slijediti donesenu strategiju
- Potrebno je definirati faze implementacije, korak po korak te koristi svake pojedine faze, tako da se u kratkom vremenu vide prednosti rješenja
- To je višegodišnji projekt zato je važno da svi zaposlenici sudjeluju u projektu sa željom unaprjeđenja sistema i da vide koje im sve prednosti on donosi.
Zajedničkim trudom i radom svih zaposlenika u firmi, dobavljača programskih rješenja, konsultanta i implementatora osigurava se uspješna primjena digitalne transformacije.
CADCAM Grupa radi digitalnu transformaciju u Adriatic regiji. Provjerimo situaciju kod nas s digitalnim procesima, u odnosu na regiju?
U regiji kao što je i historijski bilo, najrazvijenija zemlja u digitalnoj transformaciji je Slovenija. Ali, od kada je Hrvatska članica EU, vidi se eksponencijalan interes i primjena digitalnih tehnologija u Hrvatskoj. Trenutno je vodeća zemlja u regiji upravo Hrvatska. Ima tu puno faktora koji su utjecali na to. Hrvatska je postala poželjna destinacija za investicije prvenstveno za HighTech tehnologije. Došla su EU sredstva i fondovi koji potiču ulaganja u digitalnu transformaciju, polako se gradi svijest menadžera, da ako ne ulažu u digitalnu transformaciju gube prednost nad konkurencijom.
Mi imamo sreću da možemo raditi s vodećim firmama, ali kad govorimo o Industriji 4.0, automatizaciji, robotizaciji, digitalnom blizancu, digitalnom upravljanju postojenjima, realizacija bi mogla biti bolja i još puno moramo raditi na tome. Potreban je program vlade kako bi se poticala ulaganja u digitalizaciju, kao što su se u vrijeme COVIDA 19 državna tijela digitalizirala i nevjerojatno brzo je to prihvaćeno, slično je potrebno napraviti i za industriju. Neka poduzeća traže vlastite načine da naprave iskorak i rješenja, ali postoji veliki jaz između potreba i znanja o tim konkretnim rješenjima, što je zapravo potpuno normalno.
Ako je neko u svom segmentu posla vrhunski, kao na primjer proizvođač metalnih konstrukcija, neće se moći baviti IT-em, nego svojim proizvodima i procesima. Zato je važno da vodeći ljudi takvih kompanija dovedu vrhunske ljude kao vanjske konsultante da im definiraju prijedlog digitalne transformacije, koji poznaju programske alate i koji mogu takvu promjenu iznijeti, te ih usmjeriti u toj transformaciji.
Koliko stvaranje digitalne kulture u kompanijama utječe na uspješnost provedbe digitalnih procesa?
Rekao bih da je to područje jedno od ključnih. Često ljudi imaju otpor prema novim tehnologijama i promjenama. Neki imaju strah od nepoznatog, drugi misle da će računala odraditi dio posla umjesto njih te se boje za svoja radna mjesta i puno drugih razloga. Zbog toga su spremni odbaciti tu novu promjenu, čak je evaluirati kao lošu. Ne shvaćaju da će računala odrađivati dosadne i rutinske poslove, a oni će moći iskoristiti sve svoje kreativne ideje i bit će sretniji na svom radnom mjestu. Dodatni problem je leadership, odnosno vodstvo kompanija koje nemaju pravu viziju i ne vide pozitivan utjecaj novih tehnologija na njihovo poslovanje.
Kod nas je svijest o digitalnoj transformaciji prisutna i puno se priča o tome. Moramo biti svjesni da digitalna tehnologija nije samo alat, već ima iskustveni način korištenja, ona je kičma poslovanja, baza znanja jednog poduzeća, osigurava kvalitetu proizvoda, donosi uštede u razvoju i izradi proizvoda te što je najvažnije donosi ključnu prednost pred konkurencijom. Kad se to shvati, svaka investicija više nije upitna i svako će se lakše odlučiti na ulaganje u digitalne tehnologije, jer mu to ulaganje omogućuje stabilnost poslovanja i iskorak prema konkurenciji.
Što biste savjetovali kompanijama koje tek ulaze u digitalnu transformaciju?
Savjet je vrlo jednostavan, ne morate i ne možete sve sami, svako neka radi svoj dio posla koji najbolje zna. Proizvođač zna perfektno napraviti svoj proizvod, konsultant zna definirati bolje procese, implementator zna implementirati i optimizirati procese digitalnim tehnologijama, a dobavljač programske opreme može predložiti optimalno rješenje i definirati najbolje faze uvođenja digitalne transformacije. To je najbolja poruka za našu regiju.
Za razliku od zapada, mi smo nacija koja sve volimo sami napraviti. Umjesto da se mučite oko stvari koje vam nisu osnovna djelatnost, fokusirajte se na to u čemu ste najbolji, a dopustite partnerima da pokažu ono u čemu su oni najbolji, te da steknu vaše povjerenje i da zajednički kao tim napravite iskorak u svojem poslovanju. Većina kompanija kaže kako smatra da su specifični. Da, možda u nekom segmentu, ali ne toliko koliko misle. Ne treba se libiti pozvati stručnjake, koji znaju svoj posao i tako ćete biti puno brži i učinkovitije doći do rezultata.
Po mom mišljenju, najveća je vrijednost svakog lidera da je svjestan u čemu je najbolji ali i u čemu nije. Takva mudrost, otvorenost i spremnost da se prepozna i posluša pravi savjet, da se iskreno razgovara o izazovima i vrijednostima su izvanredne i ključne osobine s kojima se može ući u digitalnu transformaciju. Tome puno pomaže BVA metodologija (Business Value Assessment) – procjena poslovnih vrijednosti, koju CADCAM Grupa besplatno nudi svim potencijalnim klijentima. Pomoću nje možemo napraviti presjek stanja, procesa i izazova sa kojima se kompanija susreće u njenom svakodnevnom poslovanju. Tom analizom definiraju se koraci prema optimalnom rješenju i napravi jasan put uspješne digitalne transformacije prilagođen svakom korisniku.
Izvor: Poslovni dnevnik