Skip to main content
Kontakt
CADCAM Group

Nedostaje nam stručnjaka

Svijet je prepoznao mnoge naše kompanije, ali još uvijek nam nedostaje stručnjaka
Pročitajte članak u cijelosti Button icon

Iako je posljednjih nekoliko godina domaća industrija informacijsko-komunikacijske tehnologije dož ivjela veliki procvat, a startup scena nikad nije bila snažnija, još uvijek zaostajemo za prosjekom rasta unutar EU.

Udio ICT sektora u proračunima zemlja EU iz godine u godinu raste, a u 2019. već je dosegao skoro pet posto. Usporedo s rastom sektora raste i broj zaposlenih ICT stručnjaka. Tako je u razdoblju od 2011. do 2020. godine broj zaposlenih ICT stručnjaka u EU porastao 50 posto što je gotovo devet puta više od povećanja ukupne zaposlenosti (5,5%).

U 2020. bilo ih oko 8,4 milijuna i činili su 4,3 posto ukupne radne snage EU. Hrvatska je po tom pitanju ispod europskog prosjeka, na 3,7 posto, pokazuju podaci Eurostata. Znači li to da je u Hrvatskoj ICT sektor nerazvijen i da kaskamo u digitalnoj transformaciji pitali smo stručnjake iz vodećih domaćih ICT kompanija.

Ubrzati transformaciju

”Hrvatska ima razvijen ICT sektor, što se posebno pokazalo kroz pandemijske godine. Od osamostaljenja u Hrvatskoj su prisutni svi globalno relevantni IT igrači, što ukazuje na činjenicu da nas svijet prepoznaje kao naprednu IT sredinu u kojoj se žele strateški pozicionirati”, kaže Goran Marković, član Uprave InfoDoma i napominje kako u protekla skoro tri desetljeća djelovanja i realizacije najnaprednijih IT projekata te razvoja kompleksnih rješenja za javnu upravu i gospodarstvo, InfoDom također, na najbolji način potvrđuje kvalitetu domaće IT scene.

“Hrvatska je posljednjih pet godina doživjela snažan rast sektora, a startup scena nikada nije bila tako snažna kakvom ju promatramo danas. Osnivanje brojnih sveučilišta i visokoškolskih institucija koje prilagođavaju svoje programe stvarnom tržišnom stanju s jedne strane, dok s druge predviđaju buduća kretanja i pripremaju se za nove zahtjeve, potvrđuje kako Hrvatska ima viziju, znanje i stručnost.

Nedavni popis stanovništva navodi kako je radno aktivnog stanovništva manje za gotovo 400.000 te kako je ukupni broj stanovnika manji. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, naglo je porastao odlazak ICT stručnjaka jer su dotadašnje prepreke za rad uklonjene”, kaže Marković i napominje da je u pitanju digitalne transformacije pred nama još uvijek veliki potencijal.

“Iako su prvi koraci već napravljeni sada je potrebno odlučnije krenuti u ubrzanu transformaciju kako bi realizirali puni potencijal te značajnije zahvatili poslovne vrijednosti. Ove krizne godine potaknule su i tvrtke i pojedince na prihvaćanje digitalizacije kao nužnog razvojnog puta.

A želimo li zadržati postojeće stručnjake i za buduće stvoriti potencijale kako bi svoju karijeru gradili u Hrvatskoj, a ne izvan nje, država treba značajnije mijenjati mjere demografske i fiskalne politike”, smatra član Uprave InfoDoma.

Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1, ističe kako je ICT sektor u Hrvatskoj proteklih godina napredovao. “Imali smo priliku vidjeti brojne domaće ICT kompanije koje su u posljednjih nekoliko godina postale relevantni igrači na svjetskom ICT tržištu. Tako sada imamo prvog unicorna, svjetski poznatog proizvođača električnih automobila i velik broj tvrtki koje poslužuju najveće svjetske klijente svojim software rješenjima.

Nedostatak praktičnog znanja

DESI index za 2021 pokazuje da je Hrvatska s 4,4 posto iznad europskog prosjeka po udjelu ICT diplomanata među osobama koje su završile visoko obrazovanje (EU prosjek je 3,9%), što daje dodatan optimizam za još brži rast ove grane u skorijoj budućnosti u Hrvatskoj.

Uz to, veći postotak domaćih kompanija (23%) nudi ICT treninge zaposlenicima nego što je to slučaj u EU (20%). Ipak, tu još ima velikog prostora za napredak, jer ovih stručnjaka i dalje nedostaje a mnogi od njih nakon obrazovanja u Hrvatskoj odlaze u inozemstvo”, upozorava Skender.

Drago Cmuk, poslovni direktor CADCAM grupe, je komentirajući Eurostata rekao da bi trebalo dublje zaroniti u izvore tih podataka i vidjeti kako su prikupljani. “Ono što znam na temelju DESI indeksa da smo 16. u EU u prosjeku, a pritom su mlađe generacije od 16-24 godina digitalno najpismenije – tu smo najbolji u Europi.

S druge strane, velik dio domaće radne snage je iselio, i ne znam koliko to utječe na navedene brojke. Također, značajan broj ljudi se odlučio za rad za strane tvrtke, i to udaljeno. Brojne tvrtke na takav način koriste ‘jeftiniju’ radnu snagu iz naše zemlje i njihove usluge ili rezultate njihovog rada prodaju za znatno veće iznose na zapadnim tržištima.

Taj, udaljeni rad zapravo same programere često zadržava na nižoj razini – zato što voditelji timova i ključni programeri, arhitekti i dr. ipak moraju biti fizički s timom”, kaže Cmuk i nadodaje da je poseban problem praktično znanje i iskustvo IT stručnjaka u konkretnim industrijskim projektima koji donose dodan vrijednost.

Quotes icon
To je, u konačnici problem našeg obrazovnog sustava. Na fakultetima ostaju i pišu udžbenike ljudi koji nisu dana proveli u industriji. To je možda i prihvatljivo za vrhunske znanstvenike, ali nije za profesore koji trebaju inženjera naučiti njegovom poslu. Tako da kod nas u osnovnim školama digitalno ili informatički nepismeni učitelji uče pismenu djecu, a na fakultetima inženjere uče oni koji inženjeringa vidjeli nisu. I to će se morati promijeniti.

Drago Cmuk,
poslovni direktor, CADCAM Grupa
Drago Cmuk  - poslovni direktor, CADCAM Grupa Testimonial BG

Povećati ljudske potencijale

Da se unatoč ‘kaskanju’ za europskim prosjekom ICT sektor ubrzano razvija smatra Ivana Stanić, HR Business Partner u Fini. To je, kaže, razvidno kroz izuzetno povećanje potražnje za ICT stručnjacima, različitih preferencijalnih profila, osnivanja novih ICT poduzeća te startupova, kojima je u fokusu razvoj digitalnih usluga.

“No, naravno da se može puno više, kroz pametne strategije digitalnog razvoja, ali i zapošljavanja te obrazovanja. Trebalo bi svim građanima i poduzećima omogućiti pristup pogodnostima koje nude digitalne tehnologije. Ovdje su vidljivi određeni pomaci i u DESI indeksima koji određuju stupanj digitalizacije RH u odnosu na ostale europske zemlje.

Da bismo uspješno realizirali strategiju digitalne transformacije, nužno je da IT industrija podupre cijeli taj proces. U tom slučaju, nećemo samo govoriti o pomacima, već i o puno vidljivijem napretku. No sve to neće biti izvedivo bez zadržavanja i razvoja stručnjaka, a na tom polju cijelo okruženje se mora vrlo brzo prilagoditi rješavanju brojnih izazova, vezanih uz ICT tržište rada”, smatra Ivana Stanić.

Direktor GlobalLogica Hrvatska Vladimir Kosanović ističe kako je ICT sektor u Hrvatskoj potvrđen kao vrlo uspješan i sa značajnim porastom svih relevantnih parametara, od ukupnih prihoda, izvozne komponente, pa do broja zaposlenih. “Tako je u 2020. godini promet iznosio 27,81 milijardi kuna, od čega je devet milijardi kuna ili čak 32 posto bila izvozna komponenta, što je istovremeno 6,4 posto ukupnog izvoza Hrvatske.

Također, barata se s brojkom od 11.000 novostvorenih radnih mjesta u ICT industriji u zadnjih pet godina”, kaže Kosanović i napominje kako to na razini Hrvatske zvuči sjajno, međutim ako se te brojke stave u EU kontekst, čak i bez usporedbe na svjetskoj razini, one ne izgledaju nimalo dobro.

“Još uvijek zaostajemo za prosjekom rasta ICT industrije unutar EU. Većina država EU je ionako krenula s puno boljih pozicija, a mnogi imaju i snažniji rast. Da bismo ih dostigli i prestigli, moramo rasti najmanje brže od prosjeka.

Još ako uzmemo u obzir ambiciozan cilj od 20 milijuna ICT stručnjaka do 2030., koji je postavila EU Komisija, Hrvatska bi trebala značajno pojačati napore. HUP ICT predlaže i zagovara rast na 200.000 ljudi što bi značilo povećati trenutne kapacitete 4-5 puta”, kaže direktor GlobalLogica.

Direktor Serengetija Goran Kalanj ističe da Hrvatskoj nedostaje velikih IT tvrtki kakve postoje u ostalim zemljama istočne Europe. “Takve velika tvrtke je teško izgraditi jer na tehničkim fakultetima diplomira premalo inženjera računarstva tako da svima fali stručnjaka.

Međutim mi vidimo da se zadnjih godina sve više ljudi prekvalificira i spremni su i samostalno financirati edukacije potrebne za ovu prekvalifikaciju kako bi se profilirali u IT stručnjake. Zanimljivost posla i visoke plaće privukle su ljude drugih struka da se bave IT-em”, kaže direktor Serengetija.

Ekonomija vezana za turizamBožidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, kaže da znamo kako zaostajemo za EU i drugim razvijenim zemljama, ali se ne može reći da ICT sektor nije razvijen.

“Pitanje ICT stručnjaka možda nije ni toliko u tome da nema interesa ili ponude za takvo obrazovanje na školama i fakultetima, koliko je možda pitanje migracije nakon fakulteta, u okoline gdje mladi vide bolju perspektivu. ICT stručnjaci su danas traženi i u prosjeku do dva puta bolje plaćen kadar u razvijenim zemljama jer je tamo drugačiji poslovni standard, a i potreba zbog konkurentske prednosti veća”, kaže Bajsič ali napominje kako razvijenost ICT sektora ne ovisi samo od broja ICT stručnjaka, nego primarno od potrebe na tržištu.

“Hrvatska je zbog svoje ekonomije, koja je velikim djelom vezana na turizam i činjenicom da se još nije do kraja izvela konsolidacija privrede vezana na taj sektor, u položaju stagnacije digitalizacije u tom djelu. Prema tome, tu je još veliki potencijal za promjene poslovnih procesa i digitalnu robotizaciju, a time još i veća potreba za obrazovanim ICT stručnjacima, što dovodi do boljih uvjeta zapošljavanja”, kaže Bajsič.

Tehnologija kao ključ uspjehaPredsjednik Uprave KONČAR – Digital Goran Leci ističe kako su neke od prepreka bržeg razvoja ICT sektora te provedbe digitalne transformacije su povećani inicijalni financijski zahtjevi, trošak vremena na tradicionalan način poslovanja te nedostatak vremena i kadrova, odnosno novih domenskih znanja za pripremu i uspješnu provedbu digitalne strategije.

“Nužno je i stvaranje poticajnog okruženja za digitalizaciju gospodarstva, ponajprije povećanjem i kontinuiranim usklađivanjem obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te izgradnjom digitalnih vještina budućih inženjera te ulaganjima u informacijsku infrastrukturu kao temelj stabilnosti digitalizacije društva.

Digitalnu transformaciju u KONČARU gledamo kao temeljitu promjenu u organizaciji poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija, primjenom novih poslovnih modela i same organizacije posla. Kako bi tvrtke u ICT sektoru bile u korak s potrebama digitalne transformacije svojih kupaca, pažnju trebaju usmjeriti u strateško promišljanje stalnog internog razvoja te vlastite resurse usmjeriti u ključne poslovne prilike.

Osnivanje tvrtke KONČAR – Digital primjer je strateškog promišljanja i odgovora KONČARA na poimanje važnosti brzine promjena, razvoj inovativnih poslovnih modela, stvaranje novih vlastitih usluga, proizvoda, složenih rješenja te izgradnju održivog sustava sklonog stalnim inovacijama i prilagodbama.

U svemu tome ključno je neprekidno ulaganje i priprema postojećih, kao i privlačenje, odnosno zapošljavanje visokokvalitetnih i visokoobrazovanih novih inženjera, u cilju stvaranja i zadržavanja konkurentske prednosti na tržištima diljem svijeta”, smatra Leci.

Predsjednik Uprave servisa mojeRačun Marko Emer kaže kako nismo na vrijeme prepoznali važnost ICT sektora te danas naši stručnjaci dižu statistiku u razvijenim zemljama. “Nemalo puta sam ponovio rečenicu da je vrijeme, kada govorimo o ICT-u, da Hrvatska prestane izvoziti ljude, a počne izvoziti znanje i to je ono što je ključno u svemu. ICT u Hrvatskoj godišnje ostvari oko šest milijardi eura prihoda i to bez sektorskih poticaja kakve imaju turizam ili graditeljstvo i prehrambena industrija.

Riječ je o grani koju prati i veliki rast izvoza, što znači da naše kompanije stvaraju inovativna digitalna rješenja koja su svugdje u svijetu prepoznata kao vrijedan alat u digitalnoj transformaciji.

Pa zašto onda mi bježimo od novih vještina, razvoja i inovacija i odbijamo dosegnuti višu razinu konkurentnosti kroz korištenje novih inovativnih proizvoda i usluga? Zato što nedostaje snažnija inicijativa, jasna strategija Vlade, a pod jasna mislim razumljiva svima, koja će se sustavno provoditi, a ne biti mrtvo slovo na papiru.

Potrebna je edukacija svih dionika i potpora za usvajanje novih vještina, afirmativno poticanje inovativnih proizvoda i usluga, što je svakako preduvjet digitalne transformacije, kako bismo u konačnici dosegli višu razinu konkurentnosti”, ističe predsjednik Uprave servisa mojeRačun.

Ante Laušić, izvršni direktor za tehnologiju Tokić grupe, kaže kako se važnost ICT sektora i informacijskih tehnologija općenito značajno povećala u posljednjih 20-ak i više godina te je tehnologija postala nužna i ključna za daljnji razvoj i uspjeh poduzeća te gospodarstva u cjelini.

“Brojke na razini EU to i potvrđuju. Što se tiče Hrvatske, u poduzećima je udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih oduvijek bio znatno manji u usporedbi s europskim i svjetskim prosjecima. Ova statistika potvrđuje takvo stanje te ukazuje da će problem u budućnosti vjerojatno biti i veći.

Ipak, ne bih se usudio reći da je hrvatski ICT sektor nerazvijen. Mislim da su naši ICT stručnjaci vrlo kvalitetni i vrlo cijenjeni u svijetu. Hrvatski ICT sektor se, u posljednjih 10-tak godina, dokazao kao vrlo uspješan sektor s konstantnim rastom prihoda, broja zaposlenih i rastom izvoza”, smatra Laušić i nadodaje kako mu se čini da u Hrvatskoj imamo dva problema koji utječu da pomalo kaskamo u tehnološkom razvoju i digitalnoj transformaciji.

“Prvi je svakako demografski problem, koji utječe na to da jednostavno ne možemo značajno povećati broj ICT stručnjaka godišnje. Dodatno, obzirom da smo u EU bilježimo i značajan odljev stručnjaka što dodatno pogoršava situaciju. Drugi problem je činjenica da hrvatske tvrtke znatno manje ulažu u ICT od europskog prosjeka.

Je li razlog tome nerazumijevanje tehnologije i potencijala koji ona može donijeti, ili je razlog nedostatak financijskih sredstava ne znam. Međutim, činjenica je da naše gospodarstvo, uz časne iznimke, u prosjeku zaostaje u tehnološkom razvoju u odnosu na Europu i ostatak svijeta što je dugoročno vrlo opasno i neodrživo.

Tokić je važnost digitalizacije i potrebu za ‘in-house’ stručnjacima prepoznao na vrijeme, zahvaljujući čemu danas unutar vlastitog R&D odjela razvijamo proizvode koji nam pomažu u optimizaciji poslovanja, u čemu su nam kvalitetni ICT stručnjaci presudni”, ističe Laušić.

I korona odmoglaDirektor prodaje i marketinga u Verso Altimi Vedran Lončarec kaže kako je ICT sektor jedna od najrazvijenijih grana u Hrvatskoj koja svojim višegodišnjim snažnim rastom, osobito izvozom u inozemstvu, te povećanjem broja zaposlenih uvelike pridonosi uspješnoj tranziciji hrvatskog društva.

“Prema recentnim istraživanjima rast zaposlenih u ICT sektoru pratio je povećanje poslovnih aktivnosti u zadnjem desetljeću. Mišljenja sam kako je udio ICT stručnjaka u ukupnoj radnoj snazi manji je od prosjeka zato što nam je razina digitalizacije društva bila prilično niža od EU prosjeka te nije postojala niti potreba za ICT stručnjacima. Zbog nereformiranog obrazovnog sustava godinama smo razvijali nedostatan broj ICT stručnjaka.

Kada se tome pribroje i ostali čimbenici kao što su otvaranje tržišta rada ulaskom u EU što je dovelo do odljeva znatnog broja iskusnih ICT stručnjaka te utjecaj pandemije korona virusa na radne navike u zadnje vrijeme pridonijelo je dodatnom odljevu ionako nedovoljnog broja ICT stručnjaka”, smatra Lončarec.

Pročitajte više na portalu Poslovni dnevnik.

Želim pročitati novosti

Digitalni razvoj Hrvatske – ozbiljan put u 5.0
Kako se digitalno transformira naš javni sektor? Što je ključno u digitalizaciji korporativnog
Dan planete Zemlje
Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti
Drago Cmuk
U poplavi dostupnih EU fondova tvrtke će gubiti iz samo jednog razloga
Naše iskustvo jasno pokazuje što točno sprječava tvrtke da naprave iskorak koji je logičan,
Priprava digitalne strategije_CADCAM
Bespovratne potpore za digitalizaciju
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021.