Nedostaje nam stručnjaka

“Još uvijek zaostajemo za prosjekom rasta ICT industrije unutar EU. Većina država EU je ionako krenula s puno boljih pozicija, a mnogi imaju i snažniji rast. Da bismo ih dostigli i prestigli, moramo rasti najmanje brže od prosjeka.

Još ako uzmemo u obzir ambiciozan cilj od 20 milijuna ICT stručnjaka do 2030., koji je postavila EU Komisija, Hrvatska bi trebala značajno pojačati napore. HUP ICT predlaže i zagovara rast na 200.000 ljudi što bi značilo povećati trenutne kapacitete 4-5 puta”, kaže direktor GlobalLogica.

Direktor Serengetija Goran Kalanj ističe da Hrvatskoj nedostaje velikih IT tvrtki kakve postoje u ostalim zemljama istočne Europe. “Takve velika tvrtke je teško izgraditi jer na tehničkim fakultetima diplomira premalo inženjera računarstva tako da svima fali stručnjaka.

Međutim mi vidimo da se zadnjih godina sve više ljudi prekvalificira i spremni su i samostalno financirati edukacije potrebne za ovu prekvalifikaciju kako bi se profilirali u IT stručnjake. Zanimljivost posla i visoke plaće privukle su ljude drugih struka da se bave IT-em”, kaže direktor Serengetija.

Ekonomija vezana za turizamBožidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, kaže da znamo kako zaostajemo za EU i drugim razvijenim zemljama, ali se ne može reći da ICT sektor nije razvijen.

“Pitanje ICT stručnjaka možda nije ni toliko u tome da nema interesa ili ponude za takvo obrazovanje na školama i fakultetima, koliko je možda pitanje migracije nakon fakulteta, u okoline gdje mladi vide bolju perspektivu. ICT stručnjaci su danas traženi i u prosjeku do dva puta bolje plaćen kadar u razvijenim zemljama jer je tamo drugačiji poslovni standard, a i potreba zbog konkurentske prednosti veća”, kaže Bajsič ali napominje kako razvijenost ICT sektora ne ovisi samo od broja ICT stručnjaka, nego primarno od potrebe na tržištu.

“Hrvatska je zbog svoje ekonomije, koja je velikim djelom vezana na turizam i činjenicom da se još nije do kraja izvela konsolidacija privrede vezana na taj sektor, u položaju stagnacije digitalizacije u tom djelu. Prema tome, tu je još veliki potencijal za promjene poslovnih procesa i digitalnu robotizaciju, a time još i veća potreba za obrazovanim ICT stručnjacima, što dovodi do boljih uvjeta zapošljavanja”, kaže Bajsič.

Tehnologija kao ključ uspjehaPredsjednik Uprave KONČAR – Digital Goran Leci ističe kako su neke od prepreka bržeg razvoja ICT sektora te provedbe digitalne transformacije su povećani inicijalni financijski zahtjevi, trošak vremena na tradicionalan način poslovanja te nedostatak vremena i kadrova, odnosno novih domenskih znanja za pripremu i uspješnu provedbu digitalne strategije.

“Nužno je i stvaranje poticajnog okruženja za digitalizaciju gospodarstva, ponajprije povećanjem i kontinuiranim usklađivanjem obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te izgradnjom digitalnih vještina budućih inženjera te ulaganjima u informacijsku infrastrukturu kao temelj stabilnosti digitalizacije društva.

Digitalnu transformaciju u KONČARU gledamo kao temeljitu promjenu u organizaciji poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija, primjenom novih poslovnih modela i same organizacije posla. Kako bi tvrtke u ICT sektoru bile u korak s potrebama digitalne transformacije svojih kupaca, pažnju trebaju usmjeriti u strateško promišljanje stalnog internog razvoja te vlastite resurse usmjeriti u ključne poslovne prilike.

Osnivanje tvrtke KONČAR – Digital primjer je strateškog promišljanja i odgovora KONČARA na poimanje važnosti brzine promjena, razvoj inovativnih poslovnih modela, stvaranje novih vlastitih usluga, proizvoda, složenih rješenja te izgradnju održivog sustava sklonog stalnim inovacijama i prilagodbama.

U svemu tome ključno je neprekidno ulaganje i priprema postojećih, kao i privlačenje, odnosno zapošljavanje visokokvalitetnih i visokoobrazovanih novih inženjera, u cilju stvaranja i zadržavanja konkurentske prednosti na tržištima diljem svijeta”, smatra Leci.

Predsjednik Uprave servisa mojeRačun Marko Emer kaže kako nismo na vrijeme prepoznali važnost ICT sektora te danas naši stručnjaci dižu statistiku u razvijenim zemljama. “Nemalo puta sam ponovio rečenicu da je vrijeme, kada govorimo o ICT-u, da Hrvatska prestane izvoziti ljude, a počne izvoziti znanje i to je ono što je ključno u svemu. ICT u Hrvatskoj godišnje ostvari oko šest milijardi eura prihoda i to bez sektorskih poticaja kakve imaju turizam ili graditeljstvo i prehrambena industrija.

Riječ je o grani koju prati i veliki rast izvoza, što znači da naše kompanije stvaraju inovativna digitalna rješenja koja su svugdje u svijetu prepoznata kao vrijedan alat u digitalnoj transformaciji.

Pa zašto onda mi bježimo od novih vještina, razvoja i inovacija i odbijamo dosegnuti višu razinu konkurentnosti kroz korištenje novih inovativnih proizvoda i usluga? Zato što nedostaje snažnija inicijativa, jasna strategija Vlade, a pod jasna mislim razumljiva svima, koja će se sustavno provoditi, a ne biti mrtvo slovo na papiru.

Potrebna je edukacija svih dionika i potpora za usvajanje novih vještina, afirmativno poticanje inovativnih proizvoda i usluga, što je svakako preduvjet digitalne transformacije, kako bismo u konačnici dosegli višu razinu konkurentnosti”, ističe predsjednik Uprave servisa mojeRačun.

Ante Laušić, izvršni direktor za tehnologiju Tokić grupe, kaže kako se važnost ICT sektora i informacijskih tehnologija općenito značajno povećala u posljednjih 20-ak i više godina te je tehnologija postala nužna i ključna za daljnji razvoj i uspjeh poduzeća te gospodarstva u cjelini.

“Brojke na razini EU to i potvrđuju. Što se tiče Hrvatske, u poduzećima je udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih oduvijek bio znatno manji u usporedbi s europskim i svjetskim prosjecima. Ova statistika potvrđuje takvo stanje te ukazuje da će problem u budućnosti vjerojatno biti i veći.

Ipak, ne bih se usudio reći da je hrvatski ICT sektor nerazvijen. Mislim da su naši ICT stručnjaci vrlo kvalitetni i vrlo cijenjeni u svijetu. Hrvatski ICT sektor se, u posljednjih 10-tak godina, dokazao kao vrlo uspješan sektor s konstantnim rastom prihoda, broja zaposlenih i rastom izvoza”, smatra Laušić i nadodaje kako mu se čini da u Hrvatskoj imamo dva problema koji utječu da pomalo kaskamo u tehnološkom razvoju i digitalnoj transformaciji.

“Prvi je svakako demografski problem, koji utječe na to da jednostavno ne možemo značajno povećati broj ICT stručnjaka godišnje. Dodatno, obzirom da smo u EU bilježimo i značajan odljev stručnjaka što dodatno pogoršava situaciju. Drugi problem je činjenica da hrvatske tvrtke znatno manje ulažu u ICT od europskog prosjeka.

Je li razlog tome nerazumijevanje tehnologije i potencijala koji ona može donijeti, ili je razlog nedostatak financijskih sredstava ne znam. Međutim, činjenica je da naše gospodarstvo, uz časne iznimke, u prosjeku zaostaje u tehnološkom razvoju u odnosu na Europu i ostatak svijeta što je dugoročno vrlo opasno i neodrživo.

Tokić je važnost digitalizacije i potrebu za ‘in-house’ stručnjacima prepoznao na vrijeme, zahvaljujući čemu danas unutar vlastitog R&D odjela razvijamo proizvode koji nam pomažu u optimizaciji poslovanja, u čemu su nam kvalitetni ICT stručnjaci presudni”, ističe Laušić.

I korona odmoglaDirektor prodaje i marketinga u Verso Altimi Vedran Lončarec kaže kako je ICT sektor jedna od najrazvijenijih grana u Hrvatskoj koja svojim višegodišnjim snažnim rastom, osobito izvozom u inozemstvu, te povećanjem broja zaposlenih uvelike pridonosi uspješnoj tranziciji hrvatskog društva.

“Prema recentnim istraživanjima rast zaposlenih u ICT sektoru pratio je povećanje poslovnih aktivnosti u zadnjem desetljeću. Mišljenja sam kako je udio ICT stručnjaka u ukupnoj radnoj snazi manji je od prosjeka zato što nam je razina digitalizacije društva bila prilično niža od EU prosjeka te nije postojala niti potreba za ICT stručnjacima. Zbog nereformiranog obrazovnog sustava godinama smo razvijali nedostatan broj ICT stručnjaka.

Kada se tome pribroje i ostali čimbenici kao što su otvaranje tržišta rada ulaskom u EU što je dovelo do odljeva znatnog broja iskusnih ICT stručnjaka te utjecaj pandemije korona virusa na radne navike u zadnje vrijeme pridonijelo je dodatnom odljevu ionako nedovoljnog broja ICT stručnjaka”, smatra Lončarec.