Samo Nacionalni program za oporavak i otpornost od posljedica pandemije donosi 47 milijardi kuna.
Količina dostupnih EU fondova u Hrvatskoj nikad nije bila veća. U idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, u Hrvatskoj će biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna. Samo Nacionalni program za oporavak i otpornost od posljedica pandemije donosi 47 milijardi kuna. Pritom će na komponentu Gospodarstvo, kao najvažnijoj, biti usmjereno 54% svih sredstava, odnosno više od 26 milijardi kuna. 26. Milijardi. Kuna.
Pročitajte to još jednom.
Digitalna transformacija nikad nije bila povoljnija
Svaka komponenta fondova neizbježno ima svoje digitalne i zelene ciljeve. Prema njima 20% navedenih ulaganja treba usmjeriti u digitalnu transformaciju, a 37% ulaganja u zelenu tranziciju.Natječaji se raspisuju upravo sada na način da se komponente posebno vrednuju ili čak uvjetuju financiranje.
Dva najveća izazova hrvatske industrije
Hrvatska je industrija danas zapela u jednoj čudnovatoj situaciji i u prosjeku se nalazi između 2. i 3. industrijske revolucije. Naslijeđeni načini rada, poslovni sustavi i procesi daleko su od optimalne razine, a informacijski sustavi, automatizacija i robotika posljedično „prate“ taj stupanj razvoja. Analiza svjetske banke i nezavisnih financijaša govore uvijek jedno te isto: naši proizvodi konkuriraju cijenom na svjetskom tržištu, ali su margine daleko od optimalnih. Tu se uvijek radi o istom: neučinkovitom razvoju i proizvodnji. Razvojni procesi u našim najboljim timovima su rijetko posloženi: upravljanje zahtjevima, razvojnim procesima, projektima i taskovima se ne provodi. Kada se dođe na razinu složenih rješenja koja zahtijevaju opsežnu tehničku dokumentaciju – situacija je još gora. Najbolji (i najskuplji) inženjeri gube u prosjeku više od 30% svog vremena na sastanke, traženje dokumenata, praćenju izmjena itd. – što se u modernoj industriji rješava digitalnim platformama za praćenje životnog ciklusa proizvoda i timski rad (nekada je to bio PLM). Osnovni element definicije proizvoda: ispravan, odobren 3D model (ili tehnička dokumentacija) stočnom sastavnicom najčešće nije niti jednoznačan niti jednostavno dostupan svima u tvrtki u svakom trenutku.
Drugi najveći izazov hrvatske industrije je neučinkovitost proizvodnje. Točnije, nemogućnost da se klasičnim ERP sustavima modelira proizvodni proces i optimiraju njegove performanse i omogući dinamičko planiranje. Prilikom nove narudžbe većina voditelja proizvodnje neće vam moći dati odgovor na osnovno pitanje: kada će točno traženi proizvodi biti spremni za isporuku?
Accenture, vodeći svjetski sistem integrator za digitalnu transformaciju proveo je veliko istraživanje prošle godine nad 4300 tvrtki širom svijeta i pokazao da tvrtke koje snažno ulažu u digitalnu tehnologiju rastu u prosjeku 5x brže od tvrtki koje oklijevaju s ulaganjima. Što točno koči našu industriju da krene i primjeni slična rješenja, pitali smo direktora razvoja poslovanja dr. Dragu Cmuka iz CADCAM Grupe. CADCAM Grupa je u 30 godina postojanja postala vodeći sistem integrator i provider digitalnih rješenja za industriju. „Naše iskustvo jasno pokazuje što točno sprječava tvrtka da naprave iskorak koji je logičan, očekivan te tehnički i financijski opravdan. Tu se ne radi o ne znanju – naprotiv. Management kao i tehničko osoblje tvrtki najčešće su vrlo stručni, doveli su tu tvrtku do razine na kojoj se nalazi, poznaje tržište i izazove s kojim se bore. Oni čak donekle poznaju mogućnosti i priliku koju donose EU fondovi. Iako su problemi mnogi, postoji samo jedan problem.“ jasan je g. Cmuk.
Prava prepreka digitalnoj transformaciji
„Problemi su ono što susrećemo svakog dana: nedostatak vremena i resursa, prepreka u dobavnim lancima, velik broj internih IT rješenja koja nisu integrirana, nepoznavanje digitalnih alata i nespremnost ljudi na promjene.“ No, ti su ljudi navikli svakodnevno rješavati daleko veće probleme od navedenih. Naše iskustvo jasno pokazuje zašto digitalna transformacija toliko kasni. Radi se zapravo o „malom znanju“ (eng. little knowledge)“ ponavlja nam sugovornik.
I u pravu je. Vodeći će se ljudi tvrtke osloniti redovito na svoje tehničke managere – a koga drugog? Ti ljudi, prema kojima imamo duboko poštovanje, duboko su uronjeni u najsloženije probleme s kojima se tvrtka bori. Oni nemaju vremena niti resursa baviti se tehnološkim dostignućima, EU fondovima i najboljim svjetskim praksama u uskom području kojim se bave. Ako i nađu, svoje će vrijeme iskoristiti za upoznavanje materijala, metoda i tehnologija kojima proizvod nastaje. Vrlo će se rijetko baviti rješenjima koje upravljaju i optimiranju razvojne procese i proizvodnju – u mnogim slučajevima to bi bilo i „gubljenje vremena“, s kratkoročne managerske perspektive.
„Upravo u tome je i najveći problem, govori g. Cmuk. Njihovo tehničko znanje stavlja ih u poziciju „osoba koje se pita“ o stvarima koje su opravdano van njihove domene. Vlasnici i manageri, razočarani brojnim nazovi „konzultantima“ i „stručnjacima“ radije će se osloniti na one koji donose rezultate nego na treću stranu. Na našim prostorima, svi su naučili sve raditi sami, a kod digitalne transformacije to spor, neučinkovit i zapravo najskuplji put“.
Rješenje je nadomak ruke
Hrvatska je, kao i brojne druge zemlje, odlučila velik dio sredstava uložiti upravo u rješavanje tog problema. „Od idućeg mjeseca dostupni su vaučeri od 10.000-20.000 EUR za edukacije o digitalnim vještinama i izradu digitalne strategije. One direktno rješavaju jedinu pravu prepreku koja koči uprave naših tvrtki da se digitalno transformiraju. Pripremaju ih za velike natječaje koji dolaze i ja se duboko nadam da će oni to iskoristiti.“
Najbolji trenutak je bio jučer. A prvi sljedeći je upravo sada – jer već sutra zaista može biti kasno.
Obratite nam se sa znatiželjom, povjerenje ćemo zaraditi. Vaš sljedeći korak prema digitalnoj izvrsnosti – CADCAM Grupa.
Želim pročitati novosti
