Internet of Things/ Industry 4.0

Internet of Things/ Industry 4.0

Internet stvari (IoT) povezuje milijune predmeta iz našeg svakodnevnog života (drveće, košare za otpatke, ulične svjetiljke, parkirna mjesta, prometne znakove, ceste, bolničku opremu, kućne aparate, proizvodne linije, usjeve itd.), koji su opremljeni sa senzorima, procesorima i komunikacijskim napravama, sve s ciljem da preko interneta razmjenjuju dragocjene podatke i da prema potrebi reagiraju.

U osnovi, IoT omogućuje razumijevanje i upravljanje na daljinu s različitim predmetima, nekima od njih (npr. termostatima) daje potrebne podatke i omogućuje samoupravljanje. Kada su predmeti povezani u IoT i dobiju glas, postaju dio korisničkog iskustva, kojeg oblikuje interakcija između ljudi, mjesta i predmeta, između proizvoda, prirode i života te doprinosi onome, što nas pozdravlja iza IoT: internet korisničkih iskustava (Internet of Experiences).



Internet korisničkih iskustava

Korisnici se u Internetu stvari koncentriraju na pojedine pametne naprave u mreži, za razliku od Interneta korisničkih iskustava, koji usmjerava pozornost na to što postaje moguće kada pametne naprave međusobno komuniciraju i omogućuju kreiranje inovativnih usluga koje pojednostavljuju i obogaćuju naše živote na nov način. Tako se na primjer može dogoditi da drvo pošalje poruku da ga napadaju gusjenice, računalo mu zato pošalje dron koji je opremljen za rješavanje situacije. Autocesta može poslati poruku da je dosegla puni kapacitet i automatski se uključi preusmjeravanje prometa na alternativne pravce.

Sve to je naravno moguće samo ako proizvođač određene naprave zamisli, konstruira i virtualno simulira kako bi mogao za bolje korisničko iskustvo upotrijebiti mogućnosti koje imaju naprave drugih proizvođača. Iskusni stručnjaci slažu se s mišljenjem da korisnik mora biti glavni razlog za postojanje rješenja. Digitalizacija proizvoda i usluga događa se tako brzo da ljudi to teško mogu pratiti. IoT je sredstvo za digitalizaciju iskustava, a sve što se da digitalizirati može se i personalizirati. To je ključno, jer je svako korisničko iskustvo već po definiciji osobno.

Internetni trgovci su digitalizaciju iskoristili za personalizaciju kao npr. preporučivanje proizvoda koji bi se korisniku mogli svidjeti s obzirom na njegove prijašnje izbore. Svijet je prepun senzora, a IoT dodatno širi podatke o ponašanju i kontekstualne podatke, koji su na raspolaganju za oblikovanje i nuđenje personaliziranih iskustava. Tvrtka, koja želi ući u internet korisničkih iskustava, može znatno podići dodanu vrijednost, ukoliko omogući da njihove naprave dijele i izmjenjuju podatke s drugim napravama na mreži, te prilagođava razvoj promjenama korisničkih potreba i želja.


Razvoj sistema i sistemsko razmišljanje

Uz pravilnu upotrebu Interneta stvari, nekoć složena rješenja i aktivnosti mogu postati tehnološki jednostavne i praktične. Usprkos tome, kombiniranje proizvoda, usluga, programske opreme, sadržaja, tehnologija, oblaka i podataka u jedinstveno iskustvo unutar višesmjerno povezanog interneta korisničkih iskustava, još uvijek ostaje složeno.
Strategije za adresiranje takvih ovisnosti i složenosti nalaze se u domeni sistemskoga inženjeringa – interdisciplinarnog pristupa ka dizajniranju, realizaciji i upravljanju sa složenim sistemima, koji su u interakciji i stvaraju okruženje kojeg jedan sam element sistema ne bi mogao.
Izazov postane još veći, kada pojedini kompleksni sistemi postanu dio najvećeg sistema svih sistema: interneta stvari, koji će uključivati naprave nekoliko stotina tisuća proizvođača s različitim, čak i suprotnim namjenama i pristupima. Trenutne inženjerske prakse su ispred znanosti: gradimo sisteme, koje još ne znamo u potpunosti okarakterizirati i analizirati te ne možemo u potpunosti predvidjeti njihovo ponašanje .
O Internetu stvari možemo samo razmišljati, ukoliko ne poznajemo njegove osnovne čimbenike – već desetljeća poznata rješenja, koja nam omogućuju cjelovito rješavanje CAD, CAM, CAE i PLM izazova, kao i digitalnu simulaciju proizvodnje.


IoT u brojevima

Industry 4.0


Analitičari ocjenjuju da je na internetu ili u privatnim mrežama već povezano od 6 do 14 milijardi različitih predmeta (pametni telefoni, tablice, računala i slične naprave nisu ubrojene). Predviđa se da će do 2020. godine biti povezanih već između 18 i 50 milijardi stvari (ovisno o izvoru), što znači da bi IoT mogao postati svjetski trg u vrijednosti između 300 i 1700 milijardi američkih dolara ili i više. Po cijelom svijetu pametne i povezane naprave već mijenjaju bolnice, domove, urede, poduzeća, poljoprivredne površine, transport i energetske mreže.

Tvrtka Tata Consultancy Services je za izvještaj iz 2015. godine anketirala 3764 izvršnih direktora i ustanovila da već 79 % upotrebljava IoT za praćenje korisnika, proizvoda, poslovnica ili nabavnih lanaca. Anketirana poduzeća navode da je u poslovnim jedinicama, koje su uključene u njihove IoT inicijative, prosječno povećanje prihoda 16 % u 2014. godini. U poduzećima, koja je tvrtka Tata prepoznala kao primjere dobre prakse, prosječno povećanje prihoda je doseglo čak 64 %.

Po čemu se poduzeća, koja su primjer dobre prakse, razlikuju od ostalih? Istraživanje je identificirala sedam ključnih karakteristika, a vodeći menadžeri su istaknuli da je u središte inicijative najvažnije postaviti stranke i vrijednosti, koje stranke očekuju. Istraživanje je pokazalo i da poduzeća, koja su rano usvojila IoT, češće digitalno prilagode svoje poslovanje i proizvedu vrijednost i za stranku, a ne samo za sebe.

Karakteristike vodećih 8% poduzeća u IoT:
- 25 puta povećanje prihoda u usporedbi s IoT pratiocima
- 97 % je prilagodilo svoje poslovanje internetu stvari
- 48 % iskorištava podatke o tome kako stranke upotrebljavaju proizvode
- 45 % je povećalo svoje poslovne usluge jer mogu pratiti upotrebu svojih proizvoda


Izvor: Compass, the 3DEXPERIENCE magazine